Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva Tamara Obradović Mazal, naime, navela je da se do kraja godine očekuje zatvaranje pregovora s EU u Poglavlju 28 koje regulira to područje. Kazala je i kako su u promatranom razdoblju aktivnosti primarno bile usmjerene na unaprjeđenje nadzora i administrativnog okvira te, kako je rekla, na iskorak prema edukaciji potrošača.

HNS-ova Danica Hursa, pak, ustvrdila je kako je unatoč usklađivanju zakonodavstva vidljivo da u stvarnom životu postoje znatna odstupanja u zaštiti potrošača u odnosu na zemlje EU i to unatoč, kako je naglasila, izdvojenim znatnim financijskim sredstvima. Navela je pritom da je u 2007. izdvojeno gotovo dva milijuna kuna, a u 2008. godini 3,681 milijuna kuna.

'Za naše građane nije dovoljno da su doneseni zakoni usklađeni s europskom pravnom stečevinom, već činjenica kako ta prava koristiti u svakodnevnom životu i koje koristi imati od toga', rekla je. Smatra da su hrvatski potrošači nedovoljno educirani o svojim pravima, a nezadovoljna je i radom nadzornih tijela, tzv. regulatora. Podsjetila je pritom na primjere štedno-kreditnih zadruga u Varaždinu i Virovitici gdje su građani oštećeni za 90, odnosno 100 milijuna kuna, 'a za što u HNB-u kao regulatoru nitko nije odgovarao za propušteni nadzor'.

'Podvaljuju se strani proizvodi pod hrvatskom egidom'

Da Hrvatska treba činiti više u zaštiti potrošača smatra i Zdenko Franić (SDP) koji drži da je hrvatsko zakonodavstvo po tom pitanju napravljeno sa stajališta ponuđača proizvoda i usluga, a ne potrošača. 'Što znači parola 'Kupujmo hrvatsko' kad se u trgovinama podvaljuje prodaja stranih proizvoda pod hrvatskom egidom', upitao je Franić založivši se za što bolju edukaciju potrošača.

Da u Hrvatskoj ima 'puno prostora na području edukacije i informiranja potrošača' složio se u Dragan Kovačević iz HDZ-a, ali i naglasio da je iz izvješća vidljivo da Hrvatska provodi niz aktivnosti u zaštiti potrošača. 'Hrvatska u zaštiti potrošača ne zaostaje za zemljama EU', rekao je.